Osnovna škola Sesvetski Kraljevec, pod mentorstvom učiteljice Valerije Begić, uključila se u školskoj godini 2023./2024. u međunarodni projekt Biosigurnost i biozaštita.
Nositelji projekta su: Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatsko društvo za biosigurnost i biozaštitu u partnerstvu s OŠ Vijenac, Osijek, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske.
Voditeljica projekta je prof. dr. sc. Alemka Markotić, dr. med., a međunarodni koordinator za osnovne i srednje škole je mr. sc. Maja Kassa, prof.
Projekt je pokrenut zbog uočene važnosti dodatne edukacije učenika i nastavnika u području biougroze te ima važnu ulogu u promicanju vrijednosti očuvanja zdravlja i prevencije zaraznih bolesti.
ŠTO SU BIOSIGURNOST I BIOZAŠTITA?
Izradom grafika učenici su prikazali kako tumače pojmove biosigurnost i biozaštita.
PATOGENI MIKROORGANIZMI
Izradom grafičkih organizatora znanja učenici su proširili svoja saznanja o patogenim mikroorganizmima.
SARS-CoV-2 I COVID-19
Istraživali smo virus SARS-CoV-2, načine i posljedice njegova širenja.
Radovi su dostupni na poveznici SARS-CoV-2.
VIRUS EPSTEIN-BARR (EBV)
EBV je virus za kojeg se procjenjuje da je njime inficirano više od 90 % svjetske populacije. Iako je infekcija najčešće aimptomatska, posljedica može biti infektivna mononukleoza. Istraživanja su potvrdila da EBV ima i onkogeni potencijal te ga se povezuje s različitim malignim oboljenjima, a u novije se vrijeme infekcija EBV-om povezuje i s multiplom sklerozom. Spoznaje do kojih smo došli prikazali smo kroz različite infografike.
ZAŠTITNE MASKE
Dizajnirali smo i izrađivali zaštitne maske s ciljem da pokažemo kako one, osim svoje osnovne svrhe, mogu biti i kreativne, funkcionalne te estetski zanimljive.
Zaštitne maske djeluju kao fizička barijera koja smanjuje širenje kapljica i aerosola koji nastaju tijekom disanja, govora, kašljanja ili kihanja. Njihova učinkovitost ovisi o vrsti materijala, broju slojeva, kvaliteti izrade i pravilnom prianjanju uz lice.
Postoje različite vrste zaštitnih maski. Kirurške (medicinske) maske prvenstveno su namijenjene smanjenju prijenosa kapljica i zaštiti okoline od čestica koje izbacuje korisnik. Filtrirajuće maske, poput FFP2 i FFP3 maski, izrađene su prema strožim standardima i imaju ugrađene filtracijske slojeve koji mogu zadržavati velik udio sitnih čestica iz zraka. Platnene odnosno višekratne maske izrađuju se od različitih tekstilnih materijala, a njihova svojstva ovise o vrsti tkanine, broju slojeva i načinu izrade.
Pri izradi naših maski nastojali smo povezati funkcionalnost i kreativnost. Razmišljali smo o izboru materijala, udobnosti nošenja i praktičnosti, ali i o tome da maska može biti vizualno zanimljiva. Time smo pokazali da zaštitni predmet ne mora biti samo funkcionalan, već može uključivati elemente dizajna, osobnog izražavanja i kreativnog rada.
EPIDEMIOLOŠKI LANAC
Epidemiološki lanac prikazuje način širenja uzročnika zaraznih bolesti te objašnjava kako se prekidanjem pojedinih karika ono može spriječiti. Prikazali smo ga koristeći infografike.
VELIKE SVJETSKE PANDEMIJE
Proučavali smo velike svjetske pandemije kroz povijest te istražili njihove uzročnike, načine širenja i posljedice na zdravlje i gospodarstvo. Izdvojili smo najvažnije podatke i prikazali ih u tekstualnom obliku i infografikom. Na temelju prikupljenih informacija izradili smo kviz u alatu Wordwall kako bismo omogućili provjeru znanja na zanimljiv način.
VELIKE SVJETSKE PANDEMIJE
Pandemija je širenje zaraznih bolesti na velikom području te uključuje velik broj zaraženih osoba, za razliku od epidemije koja je naglo širenje na ograničenom području. Uzročnici pandemija su u pravilu zarazni patogeni, najčešće virusi i bakterije. Razlozi pojave pandemija su najčešće: loši higijenski uvjeti, prenošenje uzročnika bolesti sa životinja na ljude (ugrizom, dlakom, preko sline), pojava novog uzročnika bolesti, mutacije postojećih virusa koje ih učine zaraznijima, opasnijima ili otpornijima, nepridržavanje higijenskih pravila ponašanja (neredovito pranje ruku, kihanje u dlan nakon čega ruke nisu oprane, nenošenje maske u slučajevima kada postoji opasnost da je osoba inficirana). Najčešće posljedice pandemija su smrt, gospodarske posljedice, mentalne posljedice, nestašica hrane i lijekova te opterećenje zdravstvenog sustava (velik broj bolesnih osoba i visoki troškovi liječenja).
Španjolska gripa
Španjolska gripa jedna je od najsmrtonosnijih pandemija u periodu od 1918. do 1919. godine te je imala za posljedicu 50 – 100 milijuna smrtnih slučajeva, što je povezano i s niskim napretkom u području medicine. Najčešći simptomi španjolske gripe su bolovi u mišićima, visoka temperatura, umor, glavobolja, a povezana je i s upalom pluća. Prevencija podrazumijeva redovito pranje ruku, nošenje maski te po potrebi karantenu, a liječenje unos puno tekućine, korištenje antibiotika i odmor. Španjolska gripa imala je jak utjecaj na svjetsku ekonomiju. On se očitovao kroz gubitak radne i smanjenu industrijsku proizvodnju. Trgovine nisu radile punim kapacitetom zbog karantene. Ekonomski pad uzrokovali su i veliki troškovi u području zdravstva.
COVID-19
COVID-19 je bolest uzrokovana virusom SARS-CoV-2 koji se brzo širi među ljudima. Može se širiti kapljičnim putem – kada zaražena osoba kašlje, kiše ili govori, dodirivanjem zaraženih površina, a zatim dodirivanjem lica (oči, usta, nos) i bliskim kontaktom s bolesnom osobom. Najčešći simptomi bolesti COVID-19 su povišena temperatura, suhi kašalj, bolovi u mišićima, umor, ali i gubitak mirisa ili okusa, grlobolja i glavobolja. Liječenje COVID-a je simptomsko odnosno liječe se simptomi bolesti, smanjuje se temperatura, kašalj i bolovi, kako bi se osoba osjećala bolje dok se tijelo „bori“ protiv virusa. Pojava bolesti COVID-19 može se spriječiti čestim pranjem ruku, nošenjem maske u zatvorenim prostorima, držanjem distance od bolesnih osoba, provjetravanjem prostorija i cijepljenjem. Pandemija COVID-19 poremetila je ekonomiju. Mnoge firme i trgovine su se morale zatvoriti, ljudi su gubili poslove, država je trošila puno sredstava za sprječavanje širenja bolesti i liječenje, ali i za pomoć vlasnicima firmi. Bio je otežan obrazovni sustav – škole su održavale nastavu online, ali i zdravstveni sustav – ugroženi su djelatnici, bolnice su pune oboljelih, te se troši velika količina novca na njihovo liječenje.
AIDS ( SIDA)
AIDS je bolest uzrokovana virusom HIV. To je smrtonosna, neizlječiva, spolno prenosiva bolest. Najčešće zahvaća populaciju u dobi 15 – 50 godina. Prevencija uključuje korištenje kondoma tijekom spolnog odnosa, redovito testiranje na prisutnost HIV-a, ne dijeliti igle i pribor za ubrizgavanje droga, korištenje sterilnog medicinskog pribora, ali i edukaciju. Posljedice AIDS-a su gubitak mišićne mase, uništavanje imunosnog sustava, neurološke smetnje, teške upale i u konačnici smrt u slučaju izostanka odgovarajuće terapije. AIDS se prenosi nezaštićenim spolnim odnosom, dijeljenjem igala, s majke na dijete tijekom trudnoće i rijetko transfuzijom krvi. Neki od simptoma AIDS-a su dugotrajna temperatura, gubitak tjelesne mase, otečeni limfni čvorovi i teške infekcije. Nema lijeka koji će u potpunosti uništiti HIV, ali postoji antiretroviralna terapija (ART) koja uspješno pretvara AIDS u kronično stanje, kombinacijom lijekova koji se koriste za liječenje HIV infekcije sprječavanjem umnožavanja virusa u tijelu. AIDS ima posljedice i na ekonomiju jer pogađa ljude u radnoj dobi, ljudi izostaju s posla zbog bolesti, povećavaju se zdravstveni troškovi i može usporiti ukupni gospodarski razvoj.
Velike boginje
Velike boginje su zarazna bolest koju uzrokuje virus Variola major. Pandemija je uzrokovala brojne smrtne slučajeve, a posljednji slučaj ove bolesti prijavljen je 1977. godine. Najčešći simptomi velikih boginja jesu: visoka temperatura, glavobolja i bolovi u mišićima. Bolest u pravilu traje oko 2 – 4 tjedna i može na tijelu ostaviti ožiljke. Osim ožiljaka po koži, koji mogu biti privremeni ili trajni, posljedice su i oštećenje unutarnjih organa, psihološki poremećaji, ali i smrt. U vrijeme pandemije ova bolest nije bila izlječiva. Od velikih se boginja može zaštititi cijepljenjem, karantenom i izolacijom. Pandemija velikih boginja poremetila je ekonomiju jer se smanjio broj radnika, trgovina bi potpuno stala zbog straha od zaraze, a države su trošile puno novca za liječenje i pokušaje zaustavljanja širenja uzročnika bolesti. Uzročnik velikih boginja najčešće se širio kapljičnim putem (kihanjem i kašljanjem) i kontaktom sa zaraženom odjećom ili krastama bolesnika.
Kuga
Kuga je bakterijska bolest koja se brzo širi među ljudima. Uzročnik kuge je bakterija Yerisinia pestis, a najčešći simptomi su visoka temperatura, groznica, jaka glavobolja, bolovi u mišićima i umor. S obzirom da je uzročnik kuge bakterija ona se liječi antibioticima. Posljedice kuge bile su masovno umiranje stanovništva. U periodu od 1347. do 1351. godine umrlo je oko 25 do 50 milijuna ljudi. Kuga je imala loš utjecaj i na ekonomiju. Industrijska proizvodnja se smanjila, trgovine su se zatvarale, a radnici su, kako bi se spriječio njihov odlazak, dobivali velike plaće što je opteretilo državni proračun.
Kolera
Kolera je zarazna bakterijska bolest koja može imati značajne zdravstvene i ekonomske posljedice. Kolera se razvije kada osoba u tijelo unese bakteriju Vibrio cholerae. Uzročnik kolere najčešće se širi zagađenom vodom ili hranom, osobito konzerviranjem sirove ili loše kuhane morske hrane, a na širenje utječu i loši sanitarni uvjeti i izostanak higijene. Simptomi se mogu pojaviti par sati do pet dana nakon infekcije. Vibrio cholerae uzrokuje gubitak velike količine tekućine iz tijela zbog učestalog povraćanja. Neki od simptoma kolere su grčevi u mišićima, brza dehidracija, slabost i nizak krvni tlak. Liječenje najčešće podrazumijeva oralne rehidracijske otopine (nadoknada vode i soli) i intravensko davanje tekućine, a u težim slučajevima se uključuju antibiotici. Ako se pravilno liječi većina ljudi se u potpunosti oporavi. Koleru je moguće spriječiti tako da se pije sigurna i prokuhana voda, pranjem ruku, konzumiranjem dobro kuhane hrane i poboljšanjem sanitarnih uvjeta. Glavni učinci na ekonomiju su gubitak radne snage, pad prometa i turizma te troškovi zdravstvene skrbi.
